63 dana, od čega 45 radnih dana, Naša banka a.d. Banja Luka nije obavijestila APIF da je račun klijentice ove banke kojem je namjena ALIMENTACIJA deblokiran.

Nakon što su joj 22. jula pismeno i jednostrano otkazali ugovor jer je objavila sve o neradu Naše banke na portalu “Povjerljivo”, a naš portal nastavlja i dalje da piše o tome, sad ne može da pređe u drugu banku jer je njen račun prema APIF-u i dalje u blokadi. Tako da ne može da otvori tekući račun.

Račun nikada nije smio da bude blokiran zato što je njegova namjena alimentacija što je kršenje Zakona o izvršnom postupku Republike Srpske, što znači da je MTEL imate neprijatelja pokušao da naplati svoja potraživanja preko treće osobe – u ovom slučaju djeteta sa sto odsto invaliditetom.

I uspjeli su. Ali, ovo je prvi put u istoriji da je Mtel – imate neprijatelja nekome vratio novac, čime je osporio pravo Našoj banci da blokira alimentaciju i osporio odluku Osnovnog suda koji je takvu odluku uopšte i donio, a da pritom nije ni provjerio status sredstava. I za ovo je žalba otišla Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine protiv postupajućeg sudije.

Iako su prilikom raskida jednostranog ugovora sa klijenticom naveli da su morali da “angažuju dodatno osoblje” zbog njenih prigovora te da njihovi radnici stalno rade “pod stresom i pritiskom”, pitanje je kako uopšte rade i šta rade tek dodatni radnici svi zajedno ako 45 radnih dana nisu mogli da pošalju jedan jedini dopis APIF-u, a to je da je račun deblokiran.


Samim vraćanjem novca, prvi put u istoriji MTEL-a od osnivanja i postanka kompanije, potvrđeno je ono o čemu smo pisali, a to je da banka nije smjela da blokira račun kao ni Osnovni sud da donese takvu odluku. Iako banka tvrdi da je ona radila sve po zakonu, preduzeće MTEL – imate neprijatelja je samim povratom novca na račun dokazalo da je blokada računa bila nezakonita, što je tvrdio i Osnovni sud jer je prema rješenju Osnovnog suda naložena samo zapljena sredstava, a ne prenos. Što je dostavljeno i banci, i klijentici, i advokatu MTEL-a.

45 radnih dana. Jedan dopis. Kako banka tvrdi: angažovanje dodatnog osoblja”. “Kontinuirani stres i pritisak”. A za sve to vrijeme, skoro već tri mjeseca, klijentica im je ušla u banku četiri puta.

Prvi put da vidi zašto joj je račun blokiran – i umjesto bilo kakvog zakonskog akta dobila je dva žuta samoljepljiva papirića od šalterske radnice.

Drugi put da prema zahtjevu suda dobije namjenu sredstava po svome računu.

Treći put da uzme namjenu sredstava po svome računu i da ispravi njihove brljotine jer im šef poslovnice ne zna razliku između bankarskog listinga i sudskog zahtjeva po kojem se traži namjena sredstava na računu. Pa joj daje izvještaj koliko je para potrošila u Pepku i na Temu svojeručno potpisan i ovjeren pečatom banke.

Četvrti put je otišla da vrati novac koji nije ni tražila koji je Naša banka uplatila pod “donacija”, a ne povrat sredstava, glumeći humanitarce – diskriminacijom.

Ali, čak ni Deep search pretraga alata kao što su Gemini, ChatGPT i Claude nisu nigdje mogli da ustanove da je MTEL ikad ikome vratio i marku, a ovaj put je vratio cijelu sumu. Šta je, na kraju krajeva, Naša banka morala da proknjiži kao povraćaj sredstava.
Sama ta informacija da na cijelom internetu u istoriji poslovanja MTEL-a ne postoji zabilježeno da je ovo preduzeće od svog osnivanja ikad ikome vratilo novac, pokazuje kakvu je samovoljnu odluku donijela Naša banka kada je odlučila da, uprkos odluci Osnovnog suda o zapljeni sredstava, taj račun samoinicijativno prenese MTEL-u.


I onda se oni žale. Kukaju i nariču dok otkazuju ugovor jednostrano.

Oni se žale da su morali da zaposle dodatno osoblje. Oni se žale na stres. Oni se žale na pritisak. Oni se žale na neprikladnu količinu odgovora. A sami i isključivi krivci za situaciju u kojoj jesu, u kojoj naša sagovornica najavljuje građansku parnicu protiv Naše banke.

I dok Naša banka a.d. Banja Luka u svom dopisu i dalje tvrdi da je radila po zakonu, pravdajući višemjesečne propuste “stresom zaposlenih i angažovanjem dodatnog osoblja”, 45 radnih dana im je trebalo samo da pošalju jedan dopis APIF-u o sudskoj deblokadi računa.

Ta administrativna nemarnost – praćena jednostranim otkazivanjem ugovora klijentici 22. jula 2026. godine i spornim pokušajem da nezakonito skidanje novca sa zaštićenog alimentacionog računa djeteta sa sto odsto invaliditetom predstave kao „donaciju“ – ogolila je grubo kršenje odredbi Zakona o izvršnom postupku (članovi 22. i 23. o granicama izvršenja), Zakona o platnim uslugama, Porodičnog zakona Republike Srpske (član 9. i članovi 81. i 82. o zaštiti djece), Zakona o obligacionim odnosima (načela savjesnosti i poštenja), kao i zakona o zabrani diskriminacije, što sve zajedno čini jasan pravni temelj za najavljenu građansku parnicu protiv banke zbog sistematskog maltretiranja i kršenja zakona.


O svemu su obaviješteni : Agencija za bankarstvo Republike Srpske, Obdusmen za zaštitu ljudskih prava, Obdusmen za zaštitu djece, Centar za socijalni rad Banjaluka, Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine…

(Nastaviće se)